Kratak vodič kroz (samo)izolaciju

Ovih dana, usamljenost je tema starijih i nemoćnih i malog broja mlađe populacije koja nije pronašla partnera, dovoljno adekvatnog za zajednički život. Većina nas je nagurana u isti prostor, pod istim krovom, u isto vrijeme za istim stolom. Svaki dan ! Pa takvu situaciju nismo imali godinama, .. možda i desetljećima, ..

U posebnom su izazovu obitelji u kojima je dvije ili više generacija u zajedničkom domaćinstvu. I svi su doma. U isto vrijeme ! Cijeli dan.
Posebna kategorija su roditelji malodobne djece koji su sigurno dobri kandidati za poslušnu publiku koja će radoznalo tražiti ideje, što je potrebno da bi se bez velikih žrtava, uspjeli prilagoditi trenutnoj situaciji. Djeci je užasno dosadno, roditeljska uloga se proširuje i na prosvjetnu, rade zadaće, objašnjavaju gradiva, djeca imaju bezbroj pitanja, teško razumiju „ne“ čak i kada se radi o pitanjima za koje je „NE“ logičan odgovor. Djeca su nam danima ograničena u kretanju, nemaju mogućnost susretati svoje prijatelje, parkovi su zatvoreni .. i uzmimo u obzir da veliki broj obitelji nema privilegiju živjeti u prostoru sa vlastitom okućnicom. Prosječna zagrebačka obitelj živi u prosječno velikom stanu, poslagani kao sardine u konzerve u velikim stambenim blokovima, jedni drugima na glavi.

Što pametno savjetovati u ovim neobičnim uvjetima ? Tu smo gdje smo, trkamo se u prolazu, nestrpljivi i razdražljivi, režimo jedni na druge i stalno otvaramo nove konfliktne situacije. Može li drugačije ? Možemo li ikako ovu situaciju iskoristiti u svoju korist ? Ako ste roditelji, krenimo od goruće teme. Koliko vam je puta do sada, na pamet pala riječ „preodgoj“ ? To bi u prijevodu značilo strukturirano uvođenje rutine, koja je potrebna svakom djetetu. Da li ćete naići na otpor ? Sigurno hoćete. Djeca vole osjećaj slobode. Ne vole uskraćivanja, pa je potrebno iskoristiti maksimalno umijeće vladanja ovom neobičnom situacijom. Raspored obaveza u ovo vrijeme puno je laganiji od stresne svakodnevnice prekrcane životnim planovima. Osobe koje su ograničene u kretanju, zadaju si puno manje zadaća. Djeca promatraju ponašanje ukućana i ono utječe na njihov osjećaj zbunjenosti. Osjećaju se produktivno ako ih uključite u aktivnosti odraslih. Ovisno o dobi, uključujte ih u dnevne aktivnosti. Izradu tjestenine, čišćenje i serviranje stola, reorganizacija prostora, promjena posteljine, brisanje podova, .. ako pri tome imate vedro lice, u podlozi svira vesela glazba, njihova suradljivost će im se činiti kao igra. Vrijeme koje na takav način provodite sa svojom djecom su neprocjenjiva. Djeca pamte vaše osmjehe. Zapamtite to !

Ako ste roditelj adolescenta, budite svjesni da u toj dobi svaka vrsta rizika i neposluha predstavlja izazov. Sugeriram da razgovore s njima uglavnom započinjete sa pitanjem. Dakle, nemojte se nasukati na tanak led i stalno objašnjavati ono što se ne smije. To oni obožavaju iskušavati. Umjesto naredbe: ne smiješ izaći van !, pokušajte otvoriti obostranu komunikaciju pitanjem: Što misliš zašto ne smijemo izlaziti van ? Na konstataciju djeteta, puno je mudrije nadovezati se i ponoviti zašto je to važno, kako bi dijete imalo osjećaj ravnopravnosti. Roditeljska mudrost uvelike može olakšati ovaj težak razvojni period. Prirodno je da se u izvanrednim situacijama napetost pojačava, dolazi do konflikata i tu je važno pravilno reagirati. U ovakvim situacijama, konflikti su dio dnevnog folklora. Ponekad čete imati potrebu kazniti dijete za propuste ili neodgovorno ponašanje, ali na koji način kazniti dijete koje se već osjeća kažnjeno ? Kod određivanja kazni uvijek sugeriram da budemo promišljeni i određujemo samo ono što ima edukativnu poruku i u čemu možemo biti dosljedni. Jedna od najviše korištenih kazni je oduzimanje računala i/ili mobitela. Često sam se slagala da je to primjereno, ali ne smijemo zanemariti da smo trenutno u izvanrednoj situaciji gdje su pravila izmijenjena. Izolacija utječe na mentalno zdravlje ljudi, a to se posebno odnosi na adolescente koji su gotovo ovisni o društvenim odnosima. Budite oprezni u odgojnim mjerama, da ih njima dodatno ne izolirate od vanjskog svijeta.

Za veći dio populacije, a posebno one koji su usamljeni, jednako kao i za osobe starije životne dobi, praćenje medija predstavlja ritual koji se ne smije propustiti. Zbog transparentnosti i profesionalnog pristupa stručnjaka koji su zaduženi za redovno izvještavanje stanovništva, cjelodnevno su nam na raspolaganju mediji koji obavještavaju o trenutnoj situaciji. Brojevi, statistike, pretpostavke i činjenice. U sve to, dodatno upisujemo u tražilicu pojmove koje si želimo pojasniti i time si priuštimo dodatni kaos u glavi. Informacije koje dopiru do nas neminovno unose nemir i osjećaj nemoći što nerijetko dovodi do anksioznih osjećaja. Pokušajte zbog sebe i drugih, ograničiti sadržaje koji vas na bilo koji način mogu uznemiriti. Prirodno je, korisno i potrebno biti informiran, ali koliko je važno pratiti iz sata u sat zbivanja koja, ukoliko se pridržavate preporuka, nisu direktno povezana sa vašim trenutnim stanjem. Dozirajte informativni program, birajte sadržaje koje gledate. Zdravi ste, dobro ste, ostanite doma.

Do prije samo nekoliko tjedana, posao nam je svima oduzimao najviše energije. Najčešći prigovori djece svojim roditeljima bili su da mama i/ili tata nikada nemaju za njih dovoljno vremena. To se preko noći promijenilo. Ovih dana naša djeca, naši partneri, roditelji, obitelj i prijatelji, ne bi se trebali osjećati ignorirano i zanemareno. Isto tako, naša djeca, partneri i roditelji, ne bi trebali osjećati frustraciju što provode vrijeme unutar obitelji. Ovo je vrijeme u kojem se Imamo priliku fokusirati na sve one stvari koje danima, tjednima, mjesecima, pa i godinama nismo uspjeli riješiti. Da me nije prodrmao potres i da nisam morala promijeniti lokaciju na kojoj živim, sigurno bi zalijepila fotografije sa svog vjenčanja u divan album koji mi je poklonjen kao svadbeni dan. Prije cca 11 godina. Koliko je takvih i sličnih primjera o kojima smo promišljali i uvijek imali izgovor prebaciti ih na neki drugi termin koji nikako da stigne ? U ovim danima, kreativnost je više nego poželjna osobina. Ako to sami niste, dozvolite sugestije onima koji to jesu. Pospremite ormar koristeći japanske tehnike za organizaciju prostora. Otvorite ladice koje već dugo niste. Pregledajte stare fotografije. Igrajte društvene igre. Izmislite društvene igre. Grlite jedni druge. Škakljajte se. Maštovito pripremajte hranu od namirnica koje su preostale u hladnjaku. Cijedite limune, cuclajte med, jedite hranu na žlicu. Unesite u svakodnevnicu davno zaboravljene emocije. Zahvalnost. Ljubav. Riječi o kojima volimo pisati, volimo ih izgovarati, ali ih zaboravimo osjećati. (Samo)izolacija uz sva očita ograničenja i nepobitnu socijalnu izoliranost, obitelji doslovno prisiljava da vrijeme provode zajedno. Kada je već tako, razmislite što je potrebno učiniti da odnosi budu opušteniji, izuzeti zamjerki i prigovaranja. Prihvaćajući druge, suživot će dobiti potpuno drugu dimenziju. Umjesto da pokušavate promijeniti druge, usmjerite energiju u promjenu sebe.

 

Nensi Friszl Zečević, mag.psych.

Kontaktirajte me

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE d.o.o.

Savska cesta 41 (poslovna zgrada Zagrepčanka)

10000 Zagreb

Mail: nensi@centar-integrativne-psihologije.hr

Kontakt: 091 444 3 555

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE