POSLIJE TROŠENJA – NEMA KAJANJA

.. ili možda ima .. Zaneseni, poneseni, odneseni, .. muzikom, bojama i mirisima i svim mogućim dodacima koji zavode naš um kako bi popustio pod klimavom odlukom da više nećemo potrošiti ni kunu na darivanje sebe i drugih, i onda se odjednom uhvatimo kako hvatamo dah dok se ruku punih vrećica penjemo stubištem i smišljamo dobre izgovore kojima ćemo se opravdati pred osuđujućim pogledom svojih ukućana. Zvuči poznato ?

U blagdansko vrijeme, iako svjesni da je prava vrijednost u zajedništvu i sreći što još uvijek imamo jedni druge, ne živimo svoje spoznaje već se priklanjamo masi koju trese potrošačka groznica, kupujemo na metre šarenih papira kojima je jedina svrha da ih što prije podrapamo i stvorimo novi problem – hrpu otpada u koji smo uložili novac – da bi ga doslovno bacili u smeće. A koliko smo tijekom života sa osmjehom i (lažnim) oduševljenjem odmotali personaliziranih šalica, vaza za jednu ružu, „hand made“ keramičkih pepeljara (iako kod nas nitko ne puši) i inih sitnica koje su stvorene isključivo da zauzmu prostor u ionako pretrpanim elementima ? Poučeni iskustvom, pokušavamo biti kreativni i pokloniti nešto korisno, ali to na najjače može izazvati glavobolju. Većina naših odraslih – najmilijih, ima više stvari nego što im je potrebno i cijelo brdo onoga što odavno ne koriste. Treba im sve manje, a imaju jednako mnogo uz dodatno gomilanje koje se dešava nekoliko puta godišnje (rođendani, godišnjice, vjerski blagdani, nedjeljni ručkovi). Bake i djedovi, stariji roditelji, rođaci i prijatelji i ostali nama dragi ljudi koji su dosegli zrelu dob, tijekom života puno puta su darovani i njihove vitrine su pune nepotrebnih figurica sa kojih marljivo desetljećima brišu prašinu, a iz sentimentalnih razloga ih nemaju srca skloniti u kutiju ili na bilo koji način odbaciti kao nepotrebne.

Trgovci bi gomilali daleko manje robe po svojim policama, kada bi svi kupci kupovali ciljano i ne bi postajali robovi impulzivne kupnje. Moja struka je na velika vrata ušla u područje trgovine, psihologija potrošača danas je jedno od glavnih područja primijenjene psihologije, proučava ponašanje čovjeka kao potrošača, analizira potrebe i želje kako bi educirala prodavače na koji način će se emocionalno približiti potrošaču. Trgovački lanci namirnice „slažu“ na način da kupac prolazi razna iskušenja dok ne stigne do osnovnih namirnica (kruh, mlijeko, voda), koje se po običaju, uglavnom nalaze na drugom kraju trgovine, mirisi, boje i glazba se odabiru po kriteriju koji pogoduje većoj potrošnji i „zavođenju“ potrošača da se zaljubi u proizvod sa kojim uopće ne osjeća kompatibilnost.

Markirani proizvodi sve više imaju ulogu simboličnih trofeja i pomažu kupcu da se istakne u svom okruženju čime izgrađuje osjećaj važnosti i identiteta koji se može kupiti novcem. Najbrži put do vizualne kultivizacije moguć je upravo kroz materijalne stvari koje nas prezentiraju. No koliko se na taj način udaljujemo od samih sebe ? Doslovno smo bombardirani ponudama, izgled se ocjenjuje pa čak postaje i izvor dobre zarade. Živi se od „lajkova“ i postaje važno sakupiti što više pogleda na sebi. Trgovine sve više postaju mobilne, doslovno nas prate u stopu. Tekstovi su sve manje stručni, sve više komercijalni sa linkovima koji nas odvode direktno na blagajnu. Sazna li moja tražilica da sam pregledavala cipele, putovanja ili nešto treće, još će mi se tjednima pojavljivati ponude sa svih strana koje ciljano nude područje mog interesa. Privatnost je otišla u nepovrat. Potrošači su izmanipulirani lažnim cijenama, nestvarnim popustima, svjedočanstvima nepostojećih osoba baziranim na nepostojećim iskustvima – sve to sa svrhom da budete navedeni na impulzivnu kupnju, da reagirate brzo i spontano. Najviše profita u svijetu, ostvaruje se upravo na taj način, impulzivnom kupnjom koja se temelji na suptilnoj manipulaciji potrošača. Oscar Wilde je govorio kako čovjek može odoljeti svemu osim iskušenju. Zato vam svima želim aktiviranje sposobnosti samokontrole, te racionalan pristup koji uključuje planiranu i kontroliranu potrošnju jer, poslije trošenja – nema kajanja, ..

Nensi Friszl Zečević, mag.psych.

Kontaktirajte me

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE d.o.o.

Savska cesta 41 (poslovna zgrada Zagrepčanka)

10000 Zagreb

Mail: nensi@centar-integrativne-psihologije.hr

Kontakt: 091 444 3 555

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE