UTJECAJ STRESA NA ZDRAVLJE 1. dio

Kako danas živi prosječni građanin Hrvatske ?, koliki je opseg svakodnevnih zadataka koje jedna osoba mora uskladiti sa četrdeset sati radnog tjedna, ogromnim obujmom posla, brigom za obitelj ili jednostavno, kako izgleda svakodnevni život pojedinca pod pritiskom nagomilanih obaveza koje ne mogu čekati izvršenje. Čime rezultira životni stil koji zahvaća sve veći broj ljudi svih dobnih skupina ? Tijelo sve teže može izdržati pritisak. U početnoj fazi, osjeća se napetost u vratnom dijelu kralježnice, zatim u ramenima, .. a nakon nekog vremena, kada su um i tijelo stalno na rubu zbog prekomjernog stresa, otvaramo put ozbiljnijim zdravstvenim problemima.

Kako se ponaša tijelo kada uoči prijetnju ? Hipotalamus se prvi javlja i uključuje alarm za opasnost. Kroz kombinaciju živčanih i hormonskih signala, ovaj sustav traži od nadbubrežnih žlijezda da otpuste adrenalin i kortizol.

Adrenalin povećava broj otkucaja srca, podiže krvni tlak i povećava opskrbu energijom. Kortizol, primarni hormon stresa, povećava šećer (glukozu) u krvi, aktivira imunološki, probavni i reproduktivni sustav. Taj složeni prirodni alarmni sustav također komunicira s područjem mozga koji kontrolira raspoloženja, motivaciju i strah. U početku, tjelesni odgovor na stres je obično samoregulirajući. On smanjuje razinu hormona i omogućava tijelu da se vrati u normalu nakon što je prijetnja prošla. Spontano se razina adrenalina i kortizola snižava, otkucaji srca i krvni tlak se vraćaju u normalu, a drugi sustavi nastavljaju sa svojim redovnim aktivnostima. No, nerijetko se dešava da stres postane naša svakodnevnica, pristajemo na njegovu stalnu prisutnost, osjećamo kontinuiranu napetost, nervozu, nemoć, .. ne dozvoljavamo tijelu da se odmori. Dugoročan stres i pretjerano izlaganje kortizolu i drugim hormonima stresa može poremetiti gotovo sve tjelesne procese.

STRESNE situacije dovode do povećanog rizika od brojnih zdravstvenih problema, a neki od njih su:

  • Nesanica
  • Povišeni krvni tlak
  • Probavni problemi
  • Depresija
  • Oscilacije u tjelesnoj težini
  • Problemi s pamćenjem
  • Bolesti srca (lučenje stresnih hormona opterećuje srce)
  • Koža – stres ima važnu ulogu u razvoju kožnih oboljenja, poput akni, rozaceje, psorijaze, ekcema, a povezan je i sa povezanom sklonošću kožnim alergijama
  • Kosa: visoka razina stresa može izazvati prekomjerno ispadanje kose i neke oblike ćelavosti.
  • Usta i usna šupljina: česti simptomi stresa su afte i ranice u usnoj šupljini, kao i prekomjerna isušenost usne šupljine. Stres povećava i rizik za razvoj bolesti desni koje s vremenom mogu dovesti do gubitka zuba.
  • Mišići: iznenadni bolovi u vratu i ramenima, kao i grčevi u mišićima i pojava nervoznih tikova česti su simptomi stresa.
  • Pluća: izloženost stresu može biti uzrokom otežanog disanja i pogoršati stanje osobama koje boluju od astme.
  • Probavni sustav: mozak i crijeva su usko povezani sa živčanim sustavom i brojnim hormonima, stoga ne čudi što dugotrajni stres može poremetiti rad probavnog sustava, nadražiti debelo crijevo i uzrokovati proljev, zatvor, grčeve, nadimanje ili gastritis.
  • Stres je i jedan od glavnih uzroka sindroma nadraženog crijeva (IBS), predisponirajući faktor za nastanak čira te, iako nije direktan uzrok upalne bolesti crijeva, predstavlja okidač za pojavu i povećan intenzitet simptoma.
  • Reproduktivni organi: Stres može biti uzrok gubitka spolne želje ili nesposobnosti postizanja orgazma kod žena ili uzrokovati privremenu impotenciju kod muškaraca, pogoršati simptome PMS-a, povećati učestalost vaginalnih infekcija, ali i direktno utjecati na plodnost budući da hormoni stresa djeluju na žlijezdu hipotalamus, koja pak luči reproduktivne hormone. Osim toga, jako povišena razina hormona stresa kortizola može biti uzrokom izostanka menstruacije. Stres u trudnoći se povezuje s povećanim rizikom za pobačaj, nižu porođajnu težinu djeteta i prijevremeni porod.
  • Imunološki sustav: kronični stres umanjuje sposobnost našeg prirodnog obrambenog sustava da odgovori na infekcije, a može čak i oslabiti reakciju na imunizaciju. Brojne studije su pokazale da osobe izložene dugotrajnom stresu imaju mali broj bijelih krvnih stanica, zbog čega su podložnije obolijevanju od prehlada i gripe te općenito infekcijama, a kad obole, stres dodatno pogoršava simptome bolesti.
  • Ljepota: ljepota i zdravlje su tijesno povezani. Negativni stres može uzrokovati različite promjene (mrlje, ekcemi, osipi) na koži i pojačano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih žila i slabe cirkulaciju u koži.

Smatram da je to više nego dovoljno razloga zašto je tako važno usmjeriti pažnju na pronalazak i promociju zdravih načina nošenja sa stresom. Naše reakcije na potencijalno stresni događaj se razlikuju od osobe do osobe, a kako ćete reagirati na stresore uključuje čimbenike kao što su: životna iskustva, stil i okolišni čimbenici i genetika. Na genetiku je nemoguće utjecati, ali okolinu, životna iskustva i stil života određujemo sami.

 

Kontaktirajte me

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE d.o.o.

Savska cesta 41 (poslovna zgrada Zagrepčanka)

10000 Zagreb

Mail: nensi@centar-integrativne-psihologije.hr

Kontakt: 091 444 3 555

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE

CENTAR INTEGRATIVNE PSIHOLOGIJE